Počeci djelovanja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj sežu u šezdesete godine 20. stoljeća. Prve pokretne knjižnice započinju s radom u Karlovcu i Rijeci, potom Bjelovaru i Zagrebu. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća, bibliobusne službe osnivaju se pri gradskim knjižnicama u mnogim hrvatskim gradovima. Sredinom osamdesetih, kada je razvoj pokretnih knjižnica bio na vrhuncu, na hrvatskim se prometnicama kretalo petnaest bibliobusa i dva bibliokombija. Devedesete godine obilježene su stagnacijom razvoja pokretnih knjižnica kada su zbog dotrajalosti vozila mnoge bibliobusne službe prestale s djelovanjem. Novo tisućljeće donijelo je novi zamah u razvoju putujućih knjižnica, osnivaju se nove biblobusne službe i obnavlja vozni park …
Danas u Hrvatskoj imamo četrnaest pokretnih knjižnica, a bibliobusne službe ustrojene su u Gradu Zagrebu i devet županija: Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Međimurskoj.